Kliknite na sliku da zatvorite iskocni prozor


Dramatičan razgovor s ukrajinskim čelnikom potaknuo je povijesni potez EU za nabavu oružja - Vijesti24h

Dramatičan razgovor s ukrajinskim čelnikom potaknuo je povijesni potez EU za nabavu oružja

BRUXELLES (Reuters) – U subotu rano ujutro, nekih 48 sati nakon što su ruske vojne snage ušle u njegovu zemlju, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy uputio je poziv iz Kijeva u Bruxelles s molbom za vojnu pomoć.

Tijekom telefonskog razgovora 26. veljače sa čelnikom Europskog vijeća, tijela koje predstavlja zemlje članice Europske unije, Zelenski je iznio novosti o napretku Rusije. Rekao je da je ponosan na dosadašnje napore svoje zemlje da zaustavi blitz, ali da je zabrinut zbog sve manje zalihe oružja, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Europske unije.

Poruka Zelenskog, prema visokom dužnosniku: Možete li nam pomoći oružjem? Možete li koordinirati EU ponude?

Predsjednik Vijeća, Charles Michel iz Belgije, odgovorio je tražeći popis oružja potrebnog Ukrajini, rekao je drugi visoki dužnosnik EU. Rekli su da je Michel tada kontaktirao poljskog premijera kako bi pitao hoće li njegova zemlja biti logističko središte za opremu; Michelov tim izradio je planove za zajednički fond vrijedan 500 milijuna eura za financiranje oružja u hitnim slučajevima i podijelio popis želja Kijeva s vladama EU.

Prve isporuke oružja počele su stizati u Ukrajinu tijekom vikenda.

Unutar futurističke staklene zgrade Europa poznate kao “Jaje”, sjedišta Vijeća u Bruxellesu, dužnosnici su već radili na neviđenom nizu sankcija koje je dogovorilo 27 zemalja članica EU-a s ciljem kažnjavanja Moskve zbog njezine invazije na Ukrajinu. I više su se redali.

Ali potez pomoći Ukrajini u opskrbi oružjem označava još povijesniji presedan. To je prvi put da je EU – osnovana nakon Drugog svjetskog rata sa svrhom održavanja mira na kontinentu – kolektivno dala oružje trećoj zemlji. Izvršna direktorica EU, Ursula von der Leyen, opisala je to kao “prelomni trenutak” kada je blok u nedjelju objavio plan financiranja oružja.

Međutim, to sa sobom nosi rizik daljnjeg antagoniziranja Rusije, koja već kipi od Zapada zbog sankcija. “Znamo da je to vrlo tanka linija”, rekao je treći dužnosnik EU.

Michel je bio nedostupan za komentar, priopćio je njegov ured. Predsjednik Vijeća obratio se u nedjelju u javnom obraćanju ukrajinskom narodu, rekavši da oni ne brane samo svoju demokraciju i slobodu nego i čitavu Europu. “Zato mi u EU imamo političku i moralnu dužnost odgovoriti na ovaj povijesni izazov”, rekao je Michel.

Dvojica visokih dužnosnika EU odbili su detaljno navesti oružje koje je Zelenski zatražio. EU, koja omogućuje nabavku oružja kroz takozvani europski mirovni instrument, rekla je da će financirati 450 milijuna eura oružja i 50 milijuna nesmrtonosne opreme. Do sada isporučeno ili isporučeno oružje uključuje protutenkovsko oružje i rakete zemlja-zrak iz Njemačke te strojnice iz Belgije.

Ukrajinska i poljska vlada nisu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar. U utorak je Zelenski tražio od Zapada dodatnu pomoć tijekom zajedničkog intervjua za Reuters i CNN. Govoreći u dobro čuvanom vladinom kompleksu, Zelenski je pozvao članice NATO-a da nametnu zonu zabrane letova kako bi zaustavile ruske zračne snage.

Rusija, koja invaziju naziva “specijalnom operacijom”, osudila je odluku EU-a da financira isporuku oružja Kijevu. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je na brifingu u ponedjeljak da je zapadna isporuka oružja Ukrajini “izuzetno opasan i destabilizirajući čimbenik” i pokazao da je Moskva bila u pravu kada je pokušala demilitarizirati svog susjeda.

PREKRETNICA

Rat u Ukrajini posljednja je u nizu kriza s kojima se EU suočila posljednjih godina, uključujući priljev migranata i izbjeglica, rastući euroskeptični populizam i oštar odlazak Britanije. Ostaju duboke podjele, uključujući ideološki rascjep između istočne i zapadne Europe – posebice oko vladavine prava i demokracije u Mađarskoj i Poljskoj – koji predstavlja egzistencijalnu prijetnju samom bloku.

Što se tiče Rusije, EU se dosad suzdržavala od uvođenja najstrožih sankcija. Nije uspjelo obuzdati uvoz ruske energije, koji čini oko polovicu izvoznih prihoda zemlje. Neke vlade EU-a – uključujući Njemačku – oklijevale su dodati izazove za oporavak nakon pandemije. Rusija osigurava više od trećine europskog uvoza plina i više od četvrtine uvoza nafte, a oskudne zalihe energije već potiču inflaciju.

No, brzi potezi za pomoć u opskrbi Ukrajinom oružjem i uvođenje sveobuhvatnih sankcija pokazali su iznimnu razinu brzine i jedinstva u odgovoru na agresiju ruskog predsjednika Vladimira Putina za organizaciju koja se dugo suočavala s kritikama da je neujednačena i svadljiva.

Nakon što je Putin službeno priznao dvije otcijepljene ukrajinske regije u ponedjeljak, 21. veljače, EU se suočila s neposrednim pritiskom javnosti da odgovori.

Sljedećeg dana Njemačka je, naglim zaokretom, zaustavila pokretanje baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, dizajniranog da udvostruči protok ruskog plina izravno u Njemačku. Sljedećih nekoliko dana uslijedio je nalet značajnih njemačkih zaokreta. Berlin je obećao dramatičan porast vojnih izdataka na iznad 2% nacionalne ekonomske proizvodnje i odbacio desetljećima dugu politiku neizvoza oružja u zone sukoba uz najavu da će Njemačka opskrbljivati ​​Ukrajinu protutenkovskim oružjem i projektilima.

Visoki dužnosnik njemačke vlade rekao je da je velika promjena u razmišljanju Berlina počela kada su Rusi u četvrtak, 24. veljače počeli izvoditi zračne napade na ukrajinske gradove i napredovati trupe i tenkove preko granice.

Te večeri, njemački kancelar Olaf Scholz – na dužnosti manje od tri mjeseca – okupio se s ostalih 26 čelnika EU-a u Bruxellesu na hitnom summitu tijekom večere.

Mnogi od njih bili su pod pritiskom rastućih protesta kod kuće i neprijateljskih medijskih komentara zbog povlačenja sankcija u usporedbi s Washingtonom i Londonom. EU je posebno izazivala vatru zbog svoje nevoljkosti da odsiječe Rusiju od međunarodnog platnog sustava SWIFT.

Michel, koji predsjedava summitima bloka, dogovorio je da se Zelenski pridruži hitnom summitu čelnika EU putem video veze iz Kijeva. Odjeven u vojnu odjeću i govoreći iz nečega što je izgledalo kao bunker, Zelenski je apelirao na europske čelnike da poduzmu najoštrije mjere koje mogu protiv Rusije, rekla su dvojica visokih dužnosnika EU. Završna poruka Zelenskog, prema drugom dužnosniku: Ovo je možda posljednji put da me vidite živog.

“Nastala je zaprepaštena tišina”, rekao je prvi visoki dužnosnik. – Ljudi su ostali bez teksta, nekima su bile suze u očima.

Njegovo dirljivo obraćanje potaknulo je mnoge u prostoriji da se zapitaju je li drugi paket sankcija koji su sastajali da bi odobrili dovoljan i jesu li događaji u Ukrajini “značili da moramo imati političku hrabrost da idemo dalje”, rekao je prvi visoki dužnosnik EU.

U tom se trenutku, dodao je ovaj dužnosnik, povećala potpora kaznenijim mjerama kao što je odvajanje ruskih institucija od SWIFT-a, dominantnog globalnog platnog sustava, i nametanje osobnih sankcija Putinu i ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu.

POVIJESNI POTEZ

Sumnje čelnika EU-a o tome rade li dovoljno, sljedećeg jutra odjeknuo je bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, koji je javno kritizirao čelnike da nisu otišli dovoljno daleko sa sankcijama. “U ovom ratu sve je stvarno: Putinovo ludilo i okrutnost, ukrajinske žrtve, bombe koje padaju na Kijev”, napisao je Tusk na Twitteru, dodajući da su sankcije EU samo pretvaranje.

Do ponedjeljka je EU dodao niz financijskih, energetskih, izvoznih i zabrana putovanja izvan onoga što je dogovoreno na summitu u četvrtak. Ti dodatni koraci uključivali su zamrzavanje imovine ruske središnje banke, zatvaranje zračnog prostora EU-a Rusiji i sankcije grupi ruskih tajkuna. Ono što je najvažnije, pristao je prekinuti broj ruskih banaka s SWIFT-a u potezu koji je imao za cilj naštetiti njihovoj sposobnosti globalnog poslovanja.

Čak je i Mađarska, čiji premijer Viktor Orban, otvoreno gajio tople veze s Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom, podržala sankcije.

Iako je velik dio toga bio koordiniran sa Sjedinjenim Državama i Britanijom, jedan visoki diplomat EU-a rekao je da brzina i opseg odgovora Bruxellesa na krizu nema premca u njegovoj povijesti. Nasuprot tome, EU-u je trebalo više od godinu dana da uvede nekoliko tranši sankcija Bjelorusiji nakon što je njezin predsjednik slomio prosvjede nakon izbora u kolovozu 2020. One su u konačnici bile manje ozbiljne od onih koje je ciljala na Rusiju u manje od tjedan dana.

“Nisam siguran da bismo trebali koristiti riječi ‘punoljetstvo’, ali to je definitivno promjena paradigme”, rekao je visoki diplomat, misleći na kritičare koji su EU dugo odbacivali kao “divovsku nevladinu organizaciju”.

EU je također brzo pristala dati Ukrajincima koji bježe od rata pravo da ostanu i rade u bloku do tri godine. Prijedlog, koji bi trebao biti odobren idućeg četvrtka, prvi je put da je EU upotrijebila mehanizam sastavljen nakon rata na Balkanu 1990-ih. Taj je potez označio ogromnu suprotnost dubokom neslogu iz 2015. zbog poplave migranata s Bliskog istoka, Afrike i Azije koja je narušila koheziju bloka.

Unatoč izvanrednom nizu koraka koje je EU poduzela u samo nekoliko dana, Zelenski traži više. Zelenskiy je u utorak pozvao europske čelnike da dokažu da su stali na stranu Kijeva dan nakon što je Ukrajina službeno zatražila pridruživanje EU. Svaki proces članstva bit će dug i težak, čak i ako uspije izbjeći povratak pod dominaciju Moskve.

“Dokaži da si s nama”, rekao je.

About admin1

Check Also

Nedostaje radne snage: Domaći radnici odlaze, strance teško uvesti

Nemoguće odgovoriti potrebama tržišta. Dok radno sposobni odlaze iz BiH u potrazi za boljim uvjetima, …

Leave a Reply

Your email address will not be published.