ŠOKANTAN PRIJEDLOG IZ AMERIKE: Za mir na Balkanu formirati Veliku Srbiju, Veliku Hrvatsku i Veliku Albaniju, evo kako…

Ugledni američki časopis Foreign afers objavio je analizu političke situacije na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, autora Timothyja Lesa.

On u analizi zagovara prekrajanje granica, pa čak i stvaranje velike Srbije, Albanije i Hrvatske, a sve zarad mira, prenijela je N1TV za BiH.

Vrijeme je, navodi Les, za novi, radikalni pristup kako bi se zadržao mir i uspostavila stabilnost u regiji Balkana.

Ako, kako kaže, Zapad, kao što tvrdi, zaista vjeran cilju očuvanja mira na Balkanu, onda je došao trenutak da se pragmatizam stavi prije idealizma i krene ka realizaciji ideje o pravilno uređenim nacionalnim državama, čija populacija će moći zadovoljiti svoje najosnovnije političke interese .

Prvo, zbog podijeljenosti Europe, SAD ponovo mora preuzeti vodeću ulogu i podržati interne fragmentacije multietničkih država principu kako to zahtijevaju manjine.

U prvom razdoblju, Washington trebaju prihvatiti ponudu Albanaca za federalizacijom Makedonije i zahtjev Hrvatske za uspostavom trećeg entiteta u BiH, smatra Les.

U drugom, dužem razdoblju, dodaje, SAD moraju omogućiti da te buduće teritorije ostvare bliske političke i ekonomske veze sa svojim većim susjedima, uvođenjem dvojnog državljanstva i uspostavljanjem zajedničkih institucija, dok formalno ostaju u sastavu država u kojima su i sada.

I u trećem, konačnom razdoblju, treba omogućiti secesiju tih teritorija od postojećih država i spajanje s matičnim zemljama, možda u početku kao autonomne regije.

“Hrvatski entitet” u BiH će se, piše Les, spojiti s Hrvatskom, Republika Srpska i sjever Kosova sa Srbijom; Preševska dolina, zapadna Makedonija i najveći dio Kosova s Albanijom.

U međuvremenu, Crna Gora, koja može ostati bez albanske enklave, mogla bi ostati neovisna ili spojiti se s proširenom Srbijom.

U ostvarivanju tog plana, kako navodi, Sjedinjene amricki Države neće biti novih temelja. Ovi prijedlozi mogli bi šokirati one koji zagovaraju multieičnost, jer multietičnost je lijepa ideja, ali neostvariva, navodi autor.

Ovakvo rješenje jeste komplicirano, navodi Les i dodaje da će, međutim, odvajanje umjesto prisilnog suživota eliminirati rizik od ponovnog sukoba. Konačno, smatra on, Sjedinjene Države moraju završiti posao koji su započele na Balkanu.

Les, inače, bivši šef britanskog konzulata u Banjaluci i direktor agencije “Nova Europa”, koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi, smatra da je BiH najslabija država regiona.

Navodi da i Srbi i Hrvati žele određene izmjene u Daytonskom sporazumu, sporazumu koji je, kako ističe, osjetljivi skup kompromisa koji drže ovu zemlju ujedinjenom.

U Makedoniji, politički lideri iz velike albanske manjine traže federalizaciju države temelju etničkim principu.
Na Kosovu, srpski manjina inzistira na stvaranju mreže samoupravnih enklava sa što većom neovisnošću od središnje vlade. U Srbiji, u Preševskoj dolini, Albanci agituju veću autonomiju. U Crnoj Gori, Albanci zahtjevaju entitet. A na Kosovu iu Albaniji, nacionalisti se bore za jedinstvenu albansku državu.

Veliki izazov, navodi autor teksta, a prenosi regionalna N1 TV, nalazi se pred Zapadom – da li prepoznati i uvaži legitimnost tih zahtjeva i radikalno promjeni pristup prema Balkanu ili, pak, da nastavi sa trenutnim smjerom i time riskira da se ponove sukobi na ovim prostorima.

“Zapad je u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog stoljeća odlučio podržati model multietničnosti viđen kao održiv, čak i poželjan, princip koji će promovirati pravdu i sigurnost za razliku od nacionalizma koji je prepoznat kao izvor nestabilnosti u Europi. Ali nije ni slutio što će ubrzo uslijediti.

Na nesreću, ova odluka zapadne politike je zanemarivala temeljna prava i interese manjinskih skupina koje su sebe u tim državama doživljavale kao građane drugog reda što je ubrzo rezultiralo sukobima. Kako bi zaveo mir, Zapad je posljednje dvije decenije ložio ogroman napor i trud kako bi državama bivše Jugoslavije nametnuo rješenje. U početku, Washington je imao vodeću ulogu na Balkanu, ali se u posljednjih deset godina povukao i prepustio vodeću riječ Europskoj uniji.

EU je promijenila pristup u odnosu na SAD i pokušala države zapadnog Balkana motivirati članstvom u Uniju nadajući se da će ovo transformirati loše autoritarne države u demokratske, uređene političke zajednice gdje će se poštovati sva LJDUSKI prava, pa i prava manjina.

Jedno kratko vrijeme ova politika je izgledala kao dobitna kombinacija. Međutim, pokazala se vrlo nerealnom i neodrživom zabludom Europe da će manjine žrtvovati borbu za svoja prava i sigurnost zbog ekonomskih benefita.

Zbog toga, iz dana u dan sve više svjedočimo da “države poput BiH, Kosova i Makedonije sve više stagniraju, dok njihovi homogeniji susjedi, poput Albanije, Hrvatske, pa čak i Srbije, počinju napreduju”, naveo je Les.

Da bi se situacija dodatno zakomplicirala, primjećuje, Rusija koristi svoj utjecaj kako bi zaustavila proces integracija BiH, ohrabrujući bosanske Srbe u njihovim nastojima za otcjepljenjem. Turci, s druge strane, pružaju potporu nezadovoljnom muslimanskom stanovništvu u regiji, prije svega Bošnjacima i makedonskim Albancima.

I “kao šlag na toru”, manjine pokušavaju preuzeti kontrolu nad svojom sudbinom tražeći pravo na zasebnu teritoriju u državama koje prioritet prije svega daju većini. Ova kombinacija čimbenika već uveliko destabilizira Balkan, a, s druge strane, prijeti potkopavanju postugoslavenskog političkog rješenja, navodi, između ostalog, Les.

Autor navodi i da autorit EU na ovim prostorima u posljednjih nekoliko godina ozbiljno je uzdrman. Europski diplomati nisu uspjele riješiti političku krizu, koja dvije godine potresa Makedoniju, a koja je započela kada su lideri iz vladajućih stranka, inače pobjednika prijevremenih izbora, bili upleteni u aferu korupcije i kriminala te prisluškivanja. EU također nije uspjela sklopiti ugovor za normalizaciju odnosa između “Srbije i Kosova (u stvari, odnosi između dviju vlada idu silaznom putanjom)”.

Možda se, dodaje Les, najozbiljniji udar na autoritet Bruxellesa dogodio održavanjem referednuma u bh. entitetu Republika Srpska o Danu RS iako su dužnosnici EU jasno iskazali stav protiv održavanja referenduma.

Europa bi, smatra, mogla nastaviti s dosadašnjom politikom i time riskirati da nezadovljstvo kod manjina poraste do točke usijanja koja će dovesti do novih sukoba. Neki analitičari smatraju da EU treba više truditi na promociji regionalne suradnje, demokracije, transparentnosti, ekonomskog razvoja … Međutim, ovo su puste želje i najvjerojatnije neće ishoditi rezultat.

Ima i onih koji smatraju da Bruxelles treba rimen “vašingtonski pristup”, odnosno da bude oštriji prema neposlušnim političarima, ali bi ovaj pristup isto bio pogrešan jer bi, primjerice, bosanske Srbe zasigurno gurnulo u ruke Rusiji, zaključio je Les.

(saznajemo.net)

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *