Brammertz: U Srbiji, Hrvatskoj i entitetu RS još slave zločince

Serge Brammertz, posljednji glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji se krajem ovog mjeseca zatvara nakon 24 godine rada, rekao je da je UN-ov sud postigao respektabilne rezultate, ali nije došlo do pomirenja jer “u regionu ne postoji istinska želja da se prihvate nedjela”.

Pomirenje u zemljama bivše Jugoslavije bit će teško postići sve dok se zločinci još uvijek tretiraju kao heroji, kazao je glavni tužilac Tribunala u Haagu Serge Brammertz u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).

– Vidjeli smo sada reakcije u Hrvatskoj nakon presude u slučaju “Prlić i ostali“, kao i drugdje, mnogo događaja u čast takozvanih heroja i vrlo malo priznavanja zločina zbog kojih su osuđeni – izjavio je Brammertz u Washingtonu, nakon učešća na debati o zaostavštini MKSJ-a pred Kongresom Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

– Smatram iznimno žalosnim da ratni zločinci dobijaju toliko pažnje – dodao je on.

Nekoliko hiljada ljudi, uključujući i dva hrvatska ministra, prisustvovalo je prošle sedmice u Zagrebu komemoraciji za ratnog generala bosanskih Hrvata Slobodana Praljka, koji je u Haškom sudu izvršio samoubistvo nakon što je osuđen skupa s bivšim političkim vođom bosanskih Hrvata Jadrankom Prlićem i četvericom drugih optuženika.

Također, postojao je i čitav niz pokušaja raspirivanja javne podrške Ratku Mladiću, bivšem vojnom lideru bosanskih Srba, koga je Haški sud osudio u novembru. U jednom od incidenata, posteri koji veličaju Mladića lijepljeni su po zidovima u Beogradu.

– Vidjeli smo proteklih dana u reakcijama nekih političara u Hrvatskoj, vidjeli smo to u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj, gdje se o Mladiću govori kao o heroju uprkos tome što je osuđen na doživotnu robiju zbog počinjenja velikih zločina. Vidjeli smo i u Srbiji da je u zadnje vrijeme bilo veoma malo aktivnosti po pitanju procesuiranja ratnih zločina” – istakao je Brammertz.

On je također napomenuo kako je bivši oficir Jugoslovenske armije Vladimir Lazarević, koji je služio kaznu za ratne zločine počinjene na Kosovu, bio izabran da podučava kadete na Vojnoj akademiji Srbije.

– Kako želite da istražioci, tužioci rade dobar posao u procesuiranju ratnih zločinaca kada vidite da rukovodstvo prihvata, sa svim počastima, osuđene ratne zločince? To može imati samo negativan utjecaj – tvrdi on.

Navodi o “pristrasnom sudu”

Nakon presuda u slučajevima protiv Mladića i šest bosanskih Hrvata, neki su vladini zvaničnici u regiji stali u odbranu njihovih djela.

Neki su također iskoristili priliku da ponove narativ koji prati MKSJ još od njegovog osnivanja, a to je da se radi o pristrasnom i političkom sudu.

Zadnja koja je iznijela takvo mišljenje bila je srbijanska premijerka Ana Brnabić, koja je kazala da je MKSJ posebno pristrasan protiv Srba, jer su dvije trećine ljudi koje je osudio, pripadnici srpskog naroda.

– Susreo sam je premijerku Brnabić tokom boravka u Beogradu prošlog mjeseca. Imali smo dobru diskusiju o tim pitanjima, ali se ne slažemo u tom pogledu – rekao je Brammertz.

– Činjenica je da je većina pojedinaca, koji su krivično gonjeni pred Tribunalom, iz reda srpskog naroda, ali to također u velikoj mjeri odražava stvarnu sliku sukoba u kome su Srbi bili uključeni u rat u Hrvatskoj, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Ne kažemo da slučajevi statistički odražavaju broj počinjenih zločina, ali smo procesuirali one koji snose najveću odgovornost, i mislim da se to u velikoj mjeri odražava u našim slučajevima – dodao je on.

MKSJ je optužio 161 osobu, od kojih je 90 osuđeno, a 19 oslobođeno optužbi. Postupci protiv još 37 osoba su okončani ili su povučene optužnice. Pravni nasljednik MKSJ-a je Mehanizam za međunarodne krivične tribunale, koji će završiti apelacione postupke i suđenja koja su pred njim pokrenuta.

Žrtve još uvijek žele pravdu

Iako MKSJ zatvara svoja vrata, Brammertz vjeruje da mnogo žrtava ratova na području bivše Jugoslavije još uvijek traži pravdu.

On je rekao da se MKSJ ne zatvara zato što je pravda u potpunosti ostvarena, nego zato što je Vijeće sigurnosti UN-a odlučilo da odgovornosti s Haškog tribunala prebaci na domaće pravosuđe u zemljama bivše Jugoslavije.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Kosovo su uspostavili vijeća, sastavljena od domaćih stručnjaka, koja se bave krivičnim progonom ratnih zločina, ali je rad tih ureda otežan nedostatkom sredstava i političkim utjecajem na pravosuđe.

Većina ovih zemalja je potpisala protokole o saradnji i službenicima za vezu, koji rade s MKSJ-om na prenosu dokaza, ali izručenja i razmjena dokaza između lokalnih tužilaca i dalje predstavljaju izazov.

S obzirom na političku klimu u regionu, Brammertz je kazao kako nije siguran šta će se desiti sa svim tim domaćim slučajevima, ali vjeruje da “ne postoji alternativa”.

– Bavim se ovim regionom zadnjih deset godina. Susreo sam mnoge hrabre i motivirane tužioce i nadam se da će se politička podrška njihovom radu povećati u budućnosti – istakao je Brammertz, dodavši: – U suprotnom, bit će to veliki, veliki problem. Bez odgovornosti, region neće moći ići naprijed!

(Bportal.ba)

  

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *